Multipla skleroza

Multipla skleroza (MS) je dugotrajna (kronična) bolest središnjeg živčanog sustava. Smatra se da je autoimuni poremećaj, stanje u kojem tijelo napada samo sebe greškom. MS je nepredvidiva bolest koja različito utječe na pacijente. Neki ljudi s MS-om mogu imati samo blage simptome. Drugi mogu izgubiti sposobnost jasnog vida, pisanja, govora ili hodanja kada se komunikacija između mozga i drugih dijelova tijela poremeti.

Mijelin je masno tkivo koje okružuje i štiti živčana vlakna. Kod MS-a, mijelin je uništen u mnogim područjima. Taj gubitak mijelina stvara ožiljno tkivo koje se naziva skleroza. Ta se područja nazivaju i plakovi ili lezije. Kada su živci oštećeni na ovaj način, ne mogu provoditi električne impulse ui iz mozga.

Uzrok multiple skleroze je nepoznat. Smatra se imunološki posredovanom bolešću u kojoj imunološki sustav tijela napada vlastita tkiva. U slučaju MS-a, ovaj poremećaj imunološkog sustava uništava masnu tvar koja oblaže i štiti živčana vlakna u mozgu i leđnoj moždini (mijelin).

Mijelin se može usporediti s izolacijskim premazom na električnim žicama. Kada je zaštitni mijelin oštećen i živčano vlakno je izloženo, poruke koje putuju tim živčanim vlaknom mogu biti usporene ili blokirane.

Nije jasno zašto se kod nekih ljudi MS razvije, a kod drugih ne. Čini se da je za to odgovorna kombinacija genetike i okolišnih čimbenika.

Žene su češće zahvaćene od muškaraca. Istraživači traže nekoliko mogućih objašnjenja zašto imunološki sustav napada mijelin središnjeg živčanog sustava, uključujući:

• Borba protiv uzročnika infekcije (npr. virusa) koji ima komponente koje oponašaju komponente mozga
• Uništavanje moždanih stanica jer su nezdrave
• Pogrešno identificiranje normalnih moždanih stanica kao stranih

Postoji i nešto što je poznato kao krvno-moždana barijera, koja odvaja mozak i leđnu moždinu od imunološkog sustava. Ako se ta barijera probije, mozak se izlaže imunološkom sustavu. Kada se to dogodi, imunološki sustav može pogrešno protumačiti strukture u mozgu, poput mijelina, kao “strane”.

Istraživanja pokazuju da genetska ranjivost u kombinaciji s okolišnim čimbenicima može uzrokovati multiplu sklerozu.

Genetska osjetljivost

Multipla skleroza sama po sebi nije nasljedna, ali sklonost MS-u može biti naslijeđena. Studije pokazuju da neki pojedinci s MS-om imaju jednog ili više članova obitelji ili rođaka koji također imaju MS.

Infekcije i virusi

Nekoliko virusa pronađeno je kod ljudi s MS-om, ali virus koji se najdosljednije povezuje s razvojem MS-a je Epstein-Barr virus (EBV) koji uzrokuje infektivnu mononukleozu.

Samo oko pet posto stanovništva nije zaraženo EBV-om. Ove osobe su pod manjim rizikom od razvoja MS-a od onih koji su bili zaraženi. Osobe koje su bile zaražene EBV-om u adolescenciji ili odrasloj dobi i koje stoga razviju pretjeran imunološki odgovor na EBV, imaju značajno veći rizik od razvoja MS-a od onih koji su bili zaraženi u ranom djetinjstvu. Ovo sugerira da vrsta imunološkog odgovora na EBV može dovesti do MS-a, a ne sama infekcija EBV-om. Međutim, još uvijek nema dokaza da EBV uzrokuje multipla sklerozu, a mehanizmi koji su u pozadini ovog procesa još se istražuju.

Životna okolina

Nekoliko studija pokazuje da ljudi koji provode više vremena na suncu i oni s relativno višim razinama vitamina D imaju manju vjerojatnost da će razviti MS ili imati lakši tijek bolesti i manje recidiva. Jaka sunčeva svjetlost pomaže ljudskoj koži da proizvodi vitamin D. Istraživači vjeruju da vitamin D može pomoći u regulaciji imunološkog sustava na načine koji smanjuju rizik od MS-a ili autoimunih bolesti općenito. Ljudi iz regija u blizini ekvatora, gdje ima mnogo jake sunčeve svjetlosti, općenito imaju mnogo manji rizik od MS-a nego ljudi iz umjerenih područja kao što je SAD i Kanada.

Pušenje

Istraživanja su pokazala da ljudi koji puše imaju veću vjerojatnost da će razviti MS i imati agresivniji tijek bolesti. Doista, ljudi koji puše imaju više moždanih lezija i smanjenje mozga od nepušača.

Znakovi i simptomi multiple skleroze mogu se uvelike razlikovati od osobe do osobe i stadiju bolesti, te ovisno o zahvaćenom predjelu živčanih stanica.

Uobičajeni simptomi uključuju:

• Utrnulost ili slabost u jednom ili više udova koja se obično pojavljuje na jednoj strani tijela
• Trnci
• Osjećaj električnog udara koji se javlja pri određenim pokretima vrata, osobito savijanju vrata prema naprijed (Lhermitteov znak)
• Nedostatak koordinacije
• Nesiguran hod ili nemogućnost hodanja
• Djelomični ili potpuni gubitak vida, prvo jedno oko, često s bolovima tijekom pokreta oka
• Dugotrajni dvostruki vid
• Zamagljen vid
• Vrtoglavica
• Problemi sa spolnom funkcijom, radom crijeva i mjehura
• Umor
• Nerazgovjetan govor
• Kognitivni problemi
• Poremećaji raspoloženja

Posjetite liječnika ako osjetite bilo koji od gore navedenih simptoma iz nepoznatih razloga.

Neki od pregleda uključuju:

Neurološki pregled

Vaš će neurolog tražiti abnormalnosti, promjene ili slabost u vašem vidu, pokretima očiju, snazi ​​ruku ili nogu, ravnoteži i koordinaciji, govoru i refleksima.

Oni mogu pokazati jesu li vaši živci oštećeni na način koji bi mogao ukazivati ​​na MS.

MRI skeniranje

MRI skeniranje je bezbolno snimanje koje koristi jaka magnetska polja i radio valove za izradu detaljnih snimki unutrašnjosti tijela.

Može pokazati postoji li oštećenje ili ožiljak na mijelinskoj ovojnici (sloju koji okružuje živce) u mozgu i leđnoj moždini. Pozitivan nalaz može pomoći u potvrdi dijagnoze kod većine ljudi s MS-om.

Test evociranih potencijala

Postoji nekoliko vrsta testova evociranih potencijala. Najčešći tip procjenjuje koliko dobro oči rade.

Svjetlosni obrasci prikazuju se očima dok se moždani valovi prate pomoću malih, ljepljivih mrlja koje se nazivaju elektrode i stavljaju se na glavu.

To je bezbolan test i može pokazati je li vašem mozgu potrebno više vremena od uobičajenog da primi poruke.

Lumbalna punkcija

Lumbalna punkcija je postupak uzimanja uzorka spinalne tekućine pomoću igle u donjem dijelu leđa.

Spinalna tekućina je tekućina koja okružuje vaš mozak i leđnu moždinu, a promjene u tekućini mogu ukazivati ​​na probleme sa živčanim sustavom.

Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, što znači da ćete biti budni, ali će područje pukcije biti utrnulo.

Uzorak se zatim testira na imunološke stanice i antitijela, što je znak da se vaš imunološki sustav borio s bolešću u vašem mozgu i leđnoj moždini.

Lumbalne punkcije su vrlo sigurne, ali su često neugodne i mogu uzrokovati glavobolju koja povremeno traje i do nekoliko dana.

Nalazi krvi

Nalaz krvi se obično provodi kako bi se isključili drugi uzroci simptoma, kao što su nedostatak vitamina ili vrlo rijetko, ali potencijalno vrlo slično stanje koje se zove neuromyelitis optica.

Trenutno ne postoji lijek za MS, ali postoje tretmani koji mogu pomoći. Najbolji lijek za vas ovisi o simptomima i vrsti MS-a koju imate. Razgovarajte sa neurologom o pravoj kombinaciji liječenja za vas.

Imunoterapija

Imunoterapija, lijekovi su koji ciljano djeluju na vaš imunološki sustav. Oni čine recidive bolesti rjeđima, s manjim oštećenjem mijelinskog sloja.

Ti se lijekovi obično koriste za osobe s relapsno-remitentnom multiplom sklerozom. Mogu usporiti ili spriječiti razvoj RRMS-a u SPMS. Međutim, mogu imati značajne nuspojave.

Liječenje recidiv

Steroidni lijekovi smanjuju upalu u središnjem živčanom sustavu. Ako imate recidiv MS-a, oni mogu ublažiti vaše simptome.

Ublažavanje simptoma

Dostupni su lijekovi koji mogu ublažiti mnoge simptome MS-a, kao što su ukočenost mišića, bol, problemi s mjehurom ili crijevima, umor, depresija i tjeskoba.

Ostali tretmani mogu uključivati:

• redovita tjelovježba može poboljšati širok raspon simptoma
• fizioterapija za probleme s mišićima
• proizvodi za kontinenciju
• savjetovanje za depresiju ili anksioznost
• kognitivna rehabilitacija za poboljšanje vašeg pamćenja i razmišljanja

Važno je uzimati lijekove redovno i prema uputama liječnika.

Kako biste ublažili znakove i simptome MS-a, pokušajte:

• Dobro se odmorite. Kvaliteta sna je vrlo važan faktor pri spavanju, stoga budite sigurno da ste se dobro odmorili.
• Vježbajte. Ako imate blagu do umjerenu MS, redovita tjelovježba može pomoći u poboljšanju tjelesne snage, tonusa mišića, ravnoteže i koordinacije. Plivanje ili druge vježbe u vodi dobra su opcija ako ne podnosite vrućinu. Druge vrste blage do umjerene tjelovježbe koje se preporučuju osobama s multiplom sklerozom uključuju hodanje, istezanje, aerobik s malim opterećenjem, vožnju sobnog bicikla, jogu.
• Hranite se uravnoteženo. Budući da postoji malo dokaza koji podupiru određenu dijetu, stručnjaci preporučuju općenito zdravu prehranu. Neka istraživanja sugeriraju da vitamin D može imati potencijalnu korist za osobe s multiplom sklerozom.
• Oslobodite se stresa. Stres može potaknuti ili pogoršati vaše znakove i simptome. Joga, masaža, meditacija ili duboko disanje mogu pomoći.

Više o temi/izvori:

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/multiple-sclerosis/diagnosis-treatment/drc-20350274

https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/multiple-sclerosis-ms#:~:text=Multiple%20sclerosis%20(MS)%20is%20a,may%20have%20only%20mild%20symptoms.

https://www.nhs.uk/conditions/multiple-sclerosis/living-with/

https://www.healthdirect.gov.au/multiple-sclerosis-ms#treated