Dijabetes tip 2: Uzroci, simptomi i liječenje

Dijabetes tip 2, koji se često naziva i dijabetes u odrasloj dobi, kronično je zdravstveno stanje koje pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Unatoč njenoj prevalenciji, još uvijek postoji mnogo zabune i nesporazuma oko ove bolesti. U ovom postu na blogu nastojimo demistificirati dijabetes tipa 2 istražujući njegove uzroke, simptome i strategije upravljanja.

Što je dijabetes tip 2:

Osnove: Dijabetes tipa 2 je metabolički poremećaj karakteriziran visokim razinama šećera u krvi. Za razliku od dijabetesa tipa 1, koji je autoimuno stanje u kojem tijelo ne proizvodi inzulin, dijabetes tipa 2 uključuje otpornost na inzulin i neadekvatnu proizvodnju inzulina.

Uzroci: Dok genetika može igrati ulogu, čimbenici načina života često primarni doprinose dijabetesu tipa 2. Sjedilački način života, loš izbor prehrane, pretilost i dob uobičajeni su čimbenici rizika. Etnička pripadnost također može utjecati na osjetljivost, pri čemu su određene populacije izložene većem riziku.

Čimbenici koji mogu povećati rizik od dijabetesa tipa 2 uključuju:

• Težina. Prekomjerna težina ili pretilost glavni je rizik.
• Distribucija masti. Pohranjivanje masti uglavnom na trbuhu – umjesto na bokovima i bedrima – ukazuje na veći rizik. Rizik od dijabetesa tipa 2 veći je kod muškaraca s opsegom struka iznad 40 inča (101,6 centimetara) i kod žena s opsegom struka iznad 35 inča (88,9 centimetara).
• Neaktivnost. Što je osoba manje aktivna, to je rizik veći. Tjelesna aktivnost pomaže u kontroli težine, koristi glukozu kao energiju i čini stanice osjetljivijima na inzulin.
• Obiteljska povijest. Pojedinačni rizik od dijabetesa tipa 2 povećava se ako roditelj ili brat ili sestra imaju dijabetes tipa 2.
• Rasa i etnička pripadnost. Iako je nejasno zašto, ljudi određenih rasa i etničkih pripadnosti – uključujući crnce, hispanoamerikance, indijance i azijske ljude te stanovnike pacifičkih otoka – imaju veću vjerojatnost da će razviti dijabetes tipa 2 nego bijelci.
• Razine lipida u krvi. Povećani rizik povezan je s niskim razinama kolesterola lipoproteina visoke gustoće (HDL) — „dobrog” kolesterola — i visokim razinama triglicerida.
• Dob. Rizik od dijabetesa tipa 2 raste s godinama, osobito nakon 35. godine.
• Predijabetes. Predijabetes je stanje u kojem je razina šećera u krvi viša od normalne, ali nedovoljno visoka da bi se klasificirala kao dijabetes. Ako se ne liječi, predijabetes često napreduje do dijabetesa tipa 2.
• Rizici povezani s trudnoćom. Rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje su imale gestacijski dijabetes dok su bile trudne i kod onih koje su rodile bebu težu od 9 funti (4 kilograma).
• Sindrom policističnih jajnika. Sindrom policističnih jajnika — stanje koje karakteriziraju neredovite menstruacije, prekomjerna dlakavost i pretilost — povećava rizik od dijabetesa.

Dijabetes tip 2: Prepoznavanje simptoma

Učestalo mokrenje: Jedan od ranih znakova dijabetesa tipa 2 je pojačano mokrenje. To se događa jer se višak šećera u krvi izlijeva u urin, uzrokujući da tijelo eliminira više tekućine.

Pretjerana žeđ: Pojačano mokrenje dovodi do dehidracije, uzrokujući da ljudi s dijabetesom tipa 2 osjećaju neobičnu žeđ.

Umor: Inzulinska rezistencija može spriječiti ulazak šećera u stanice, ostavljajući ih bez dovoljno energije. To često rezultira umorom i niskom razinom energije.

Zamagljen vid: Visoka razina šećera u krvi može utjecati na leće u očima, uzrokujući privremene promjene u vidu.

Sporo zacjeljivanje: Dijabetes može oslabiti sposobnost tijela da zacjeljuje rane i ozljede, što dovodi do sporijeg oporavka.

Gubitak težine ili debljanje: Neki pojedinci mogu doživjeti neobjašnjivi gubitak težine, dok drugi mogu dobiti na težini zbog uloge inzulina u skladištenju masti.

Kontrola dijabetesa tipa 2:

Promjene načina života: Kamen temeljac liječenja dijabetesa tipa 2 je zdrav način života. To uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu i održavanje zdrave tjelesne težine. Čak i skroman gubitak težine može značajno poboljšati kontrolu šećera u krvi.

Lijekovi: U nekim slučajevima mogu biti potrebni lijekovi za kontrolu razine šećera u krvi. To može uključivati oralne lijekove ili injekcije inzulina. Izbor lijeka ovisi o individualnim potrebama i liječničkom savjetu.

Praćenje: Redovito praćenje razine šećera u krvi ključno je za učinkovito upravljanje dijabetesom tipa 2. To omogućuje pojedincima i pružateljima zdravstvenih usluga da po potrebi prilagode planove liječenja.

Upravljanje stresom: Stres može utjecati na razinu šećera u krvi, tako da tehnike upravljanja stresom poput pažnje, joge ili meditacije mogu biti korisne.

Edukacija i podrška: Edukacija o dijabetesu i njegovom liječenju je ključna. Dostupni su mnogi resursi i grupe za podršku kako bi se pojedincima pomoglo da prebrode ovo stanje i donesu informirane odluke.

Redoviti pregledi: Rutinski pregledi kod pružatelja zdravstvenih usluga ključni su za praćenje cjelokupnog zdravlja i procjenu napredovanja komplikacija povezanih s dijabetesom.

Dijabetes tipa 2 utječe na mnoge glavne organe, uključujući srce, krvne žile, živce, oči i bubrege. Također, faktori koji povećavaju rizik od dijabetesa su faktori rizika za druge ozbiljne bolesti. Upravljanje dijabetesom i kontrola šećera u krvi može smanjiti rizik od ovih komplikacija i drugih medicinskih stanja, uključujući:

• Bolesti srca i krvnih žila. Dijabetes je povezan s povećanim rizikom od bolesti srca, moždanog udara, visokog krvnog tlaka i suženja krvnih žila, stanja koje se naziva ateroskleroza.
• Oštećenje živaca u udovima. Ovo stanje se naziva neuropatija. Visoki šećer u krvi s vremenom može oštetiti ili uništiti živce. To može rezultirati trncima, utrnulošću, pečenjem, boli ili eventualnim gubitkom osjeta koji obično počinje na vrhovima prstiju na nogama ili rukama i postupno se širi prema gore.
• Ostala oštećenja živaca. Oštećenje srčanih živaca može doprinijeti nepravilnom srčanom ritmu. Oštećenje živaca u probavnom sustavu može uzrokovati probleme s mučninom, povraćanjem, proljevom ili zatvorom. Oštećenje živaca također može uzrokovati erektilnu disfunkciju.
• Bolest bubrega. Dijabetes može dovesti do kronične bolesti bubrega ili završnog stadija bolesti bubrega koji se ne može poništiti. To može zahtijevati dijalizu ili transplantaciju bubrega.
• Oštećenje oka. Dijabetes povećava rizik od ozbiljnih očnih bolesti, poput katarakte i glaukoma, te može oštetiti krvne žile mrežnice, što potencijalno može dovesti do sljepoće.
• Stanja kože. Dijabetes može povećati rizik od nekih kožnih problema, uključujući bakterijske i gljivične infekcije.
• Sporo zacjeljivanje. Ako se ne liječe, posjekotine i mjehuri mogu postati ozbiljne infekcije koje mogu loše zacijeliti. Ozbiljna oštećenja mogu zahtijevati amputaciju prstiju, stopala ili noge.
• Oštećenje sluha. Problemi sa sluhom češći su kod osoba s dijabetesom.
• Apneja za vrijeme spavanja. Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja uobičajena je kod ljudi koji žive s dijabetesom tipa 2. Pretilost može biti glavni čimbenik koji pridonosi oba stanja.
• Demencija. Čini se da dijabetes tipa 2 povećava rizik od Alzheimerove bolesti i drugih poremećaja koji uzrokuju demenciju. Loša kontrola šećera u krvi povezana je s bržim padom pamćenja i drugih vještina razmišljanja.

Ako vam nije dijagnosticiran dijabetes, trebali biste posjetiti liječnika ako imate bilo kakve simptome dijabetesa, poput pojačane žeđi i učestalog mokrenja.

Ako imate dijabetes, trebali biste redovito posjećivati svog liječnika koji vam pomaže u upravljanju dijabetesom (kao što je endokrinolog).

Dijabetes tip 2 je uobičajeno stanje koje se može kontrolirati i zahtijeva pažnju i predanost zdravom načinu života. Razumijevanjem uzroka, prepoznavanjem simptoma i slijeđenjem sveobuhvatnog plana upravljanja, osobe s dijabetesom tipa 2 mogu voditi normalan život, a da svoje zdravstveno stanje drže pod kontrolom. Upamtite, niste sami—dostupno je mnoštvo informacija i podrške koja će vam pomoći na vašem putu do boljeg zdravlja.